Zašto je odmor važan za stomatologe – i zašto od njega imate koristi i vi
Stomatologija je profesija koja izvana često djeluje mirno i rutinski – pregled, popravak zuba, uputstva pacijentima. No, iza svakog pregleda i zahvata stoji puno više: fizički napor, psihički stres i neprekidna koncentracija. Upravo zato, godišnji odmor za stomatologe nije samo lijep dodatak životu, nego pravo i potreba koja čuva zdravlje, ali i kvalitetu rada s pacijentima.
Ono što pacijenti često ne vide, a svakodnevnica je gotovo svakog stomatologa su:
- Fizički napor – dugi sati u neprirodnim položajima koji često uzrokuju bol u leđima, vratu i rukama.
- Psihički stres – odgovornost za zdravlje pacijenata, pritisak preciznosti i dodatno – osjećaj straha koji pacijenti donose u ordinaciju, a stomatolog ga mora znati umiriti.
- Rutina i iscrpljenost – svakodnevno ponavljanje istih zahvata može dovesti do pada fokusa i energije.
Sve to čini stomatologiju profesijom koja zahtijeva veliku posvećenost, ali i svjesno ulaganje u vlastiti odmor i oporavak.
Zašto je odmor važan
Kada se zbroji sve već navedeno – dugotrajno stajanje ili sjedenje i ponavljajući pokreti, stalna odgovornost i psihički pritisak – jasno je da tijelo i um trebaju vrijeme za oporavak. Upravo tu ulogu ima kvalitetan odmor.
Stoga odmor za stomatologa nije luksuz, nego nužnost. Odmor je važan za:
- Obnavljanje fizičke energije – rasterećenje mišića i odmor od statičnih položaja.
- Smanjenje stresa i prevenciju “burnouta” – jer samo mentalno zdrav i osnažen stomatolog može kvalitetno raditi.
- Veću produktivnost – odmoran stomatolog je fokusiraniji, precizniji i efikasniji.
- Kreativnost i inovacije – odmak od svakodnevice pomaže da se jave nove ideje i pristupi u radu
„Znam da pacijenti ponekad imaju dojam kako me u kolovozu ‘nema cijeli mjesec’, no zapravo se radi o 18 radnih dana – ostatak su vikendi i blagdani, pa to na prvi pogled djeluje dulje nego što jest.
Zakonom u Hrvatskoj svaki zaposlenik ima pravo na najmanje 20 dana godišnjeg odmora. Mi smo u našoj ordinaciji već tradicionalno uzeli kolovoz kao termin godišnjeg, kako bi svi unaprijed znali i mogli planirati svoje dolaske prije ili poslije našeg godišnjeg odmora.
Meni osobno taj odmor zaista puno znači – napunim baterije i onda cijelu godinu mogu biti posvećena svojim pacijentima. A za hitne situacije uvijek je organizirana zamjena, tako da nitko ne ostane bez pomoći.
U godini pred nama odmor će za mene biti poseban – u rujnu idem na Highlander Velebit 2026, pet dana planinarenja i 100 km kroz prirodu! Već sada se veselim pripremama kroz cijelu godinu.
Hvala svima na razumijevanju i podršci!“ – kaže doktorica Matančević o važnosti godišnjeg odmora za nju.
Fotografije su privatna arhiva dr. Matančević s ovogodišnjeg odmora
Što se događa ako nema pravog odmora
Kada znamo koje dobrobiti donosi godišnji odmor, postavlja se pitanje: što se događa ako ga nema? Što ako stomatolog mjesecima odgađa predah i ne daje si dovoljno vremena za oporavak? Neki od mogućih problema su:
- kronični stres i bolovi,
- pad koncentracije i veći rizik od grešaka,
- burnout sindrom – gubitak motivacije i zadovoljstva u poslu.
Takvo stanje nije dobro ni za doktore ni za pacijente.
Kvalitetan odmor nije samo pravo, nego i nužan preduvjet da stomatolog ostane zdrav, motiviran i maksimalno posvećen svojim pacijentima. Kada je liječnik odmoran, i pacijenti dobivaju najbolju moguću skrb.
Šećerna bolest i parodontitis – kako su povezani i što poduzeti
Šećerna bolest (dijabetes) je pristuna kod oko 500 tisuća osoba u Hrvatskoj. Oko 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, što znači da postoji veliki broj nedijagnosticiranih slučajeva (40%). Oboljeli od šećerne bolesti imaju povećani rizik od razvoja parodontitisa, upale zubnog mesa i potporne strukture zuba. To je zato što dijabetes oslabljuje imunološki sustav i cirkulaciju, što olakšava razvoj infekcija i upale zubnog mesa te smanjuje sposobnost zacjeljivanja.
Koliko je snažna veza između dijabetesa i parodontitisa, govori činjenica da je parodontitis još 1993. godine prema Loe i suradnicima nazvan šestom komplikacijom dijabetesa. U podlozi svih komplikacija ista je toksična komponenta – glukoza. Ona je jako važna za organizam, posebno za mozak koji se njom najviše hrani. No, kada je duži period u suvišku, glukoza djeluje toksično na gotovo sve stanice u tijelu.
Utjecaj šećerne bolesti na usnu šupljinu i parodontitis
Šećerna bolest utječe na gotovo sve organe. Osim što uzrokuje mikrovaskularne, makrovaskularne i neurološke promjene, šećerna bolest djeluje i na mnoge aspekte imunosti. Kronični dijabetes i upala niskog intenziteta smanjuju sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, uključujući infekcije u usnoj šupljini. Šećerna bolest može oštetiti krvne žile, što dovodi do sporije cirkulacije i smanjenog dotoka krvi u tkivo desni. S druge strane, u usnoj šupljini pacijenata s dijabetesom postoji veća vjerojatnost infekcija, koje mogu dovesti do parodontitisa.
Upala niskog intenziteta i veza sa šećernom bolesti te parodontitisom
Poznato je da, među ostalim, na razvoj šećerne bolesti utječe naslijeđe i nezdrav stil života. Novija istraživanja pak navode da je upala niskog intenziteta glavno ishodište razvoja metaboličkih bolesti, a time i šećerne bolesti..
Upalno stanje, kakvo tvori šećerna bolest u tijelu, odražava se brojnim patološkim promjenama u usnoj šupljini. Između ostaloga, dijabetes značajno utječe na tijek i karakter parodontitisa. Povećana razina upalnih parametara i oksidativnoga stresa svojstveni su dijabetesu jer ga u tijelu inducira tzv. upala niskog intenziteta (engl. low grade inflammation, LGI). „Tiha“, ali konstantna i kronična upala utječu na ubrzano propadanje parodontnog tkiva.
Budući da ne pokazuje očite simptome, upala niskog intenziteta u tijelu vrlo često godinama ostaje skrivena. Mehanizmi nastanka upale niskoga intenziteta još su uvijek predmet brojnih istraživanja. No, danas je dobro poznato kako su dislipidemija (povišene vrijednosti plazmatskog kolesterola i/ili triglicerida, odnosno snižene vrijednosti HDL kolesterola) i hiperglikemija (povišena razina glukoze u krvi) čimbenici nastanka takve upale. S obzirom na to da su oba stanja (višak lošeg i manjak dobrog kolesterola) karakteristična kod šećerna bolesti, upala niskoga intenziteta gotovo uvijek prati kliničku sliku šećerne bolesti.
Šećerna bolest utječe na parodontitis, a parodontitis utječe na šećernu bolest
Veza parodontitisa i šećerne bolesti službeno je opisana kao dvosmjerna, a to znači da jedno utječe na drugo. Pa tako nekontrolirani i neliječeni parodontitis otežava glikemijsku kontrolu, povećava inzulinsku rezistenciju i učestalost dijabetičkih komplikacija. Parodontitis podrazumijeva postojanje upale uzrokovane biofilmom. No, upala je tek dio kompleksnoga napredovanja bolesti u kojem ulogu imaju imunosni sustav, genetska predispozicija i životne navike. Porastom broja i patogenosti bakterija unutar plaka, povećava se intenzitet upale u području parodonta. Kronični dijabetes i upala niskog intenziteta pak smanjuju sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, uključujući i one u usnoj šupljini.
Briga o dentalnom zdravlju za poboljšanje zdravlja
Parodontno zdravlje važan je čimbenik u kontroli ne samo (i jedino) šećerne bolesti nego i cjelokupnog zdravlja. Iako se liječenje šećerne bolesti uglavnom provodi uzimanjem lijekova – antidijabetika, ovisno je o brojnim drugim čimbenicima vezanim za životne navike. Jedna od njih je i oralna higijena. Stoga ponovno naglašavamo da je oralna higijena i redoviti pregledi kod stomatologa važni kako bi se na vrijeme spriječiti širenje bolesti. Velik broj dokaza pokazuje kako liječenje parodontitisa daje pozitivne rezultate na glikemijsku kontrolu, a samim time se sprječavaju komplikacije šećerne bolesti.
Više o liječenju parodontitisa. čitajte ovdje:
Imate li i vi parodontitis i što ste poduzeli po tom pitanju?
Dr. Matančević je specijalist parodontologije, jedini na području Sisačko-Moslavačke županije te uspješno liječi parodontalne bolesti.
Kontaktirajte ordinaciju Matančević: https://www.ordinacija-matancevic.hr/kontakt/
Upala zubnog živca – može li se zub spasiti
Unutar zuba koji je građen od tvrdih tkiva, nalazi se pulpa, pacijentima poznata kao zubni živac. Naime, osim krvnih žila koje dovode hranjive tvari do zuba, pupla se sastoji od živčanih vlakana odgovornih za stvaranje osjeta boli. Upala zubnog živca (pulpitis) je upala zubne pulpe, odnosno tkiva u središtu zuba. Ako se ne liječi na vrijeme može se proširiti izvan zuba, na okolno tkivo. Kada bakteriju dopru do kosti i mekog tkiva oko zuba, dolazi do periapikalnog apscesa i upale tkiva oko korijena zuba u obliku nakupine gnoja ili granuloma.
Više o toj temi: https://www.ordinacija-matancevic.hr/tag/periapikalni-apces/
Kako nastaje i kako se dijagnosticira upala zubnog živca (pulpitis)
Pulpitis nastaje zbog neliječenog karijesa, traume (udarca), ispalih ispuna, puknuća zuba, parodontalnih džepova i bruksizma. Navedena stanja bakterijama ostavljaju otvoren ulaz u zubnu pulpu. Ulaskom patogenih bakterija u unutrašnjost zuba (zubna pulpa) započinje njihovo razmnožavanje i destrukcija zdravog tkiva zuba.
Dijagnoza se temelji na kliničkoj procjeni, rendgenskoj snimci i ispitivanje vitalnosti živca. Za ispitivanje se koristiti vitalometar, instrument koji određuje je li živac još uvijek u funkciji. Ako pacijent ne osjeti podražaj na zubu, živac je najvjerojatnije odumro. Rendgenska snimka pomaže odrediti širenje upale kroz vrh korijena zuba te isključuje druga patološka stanja.
Vrste upale zubnog živca i simptomi
Prema kliničkoj podjeli pulpitise dijelimo na reverzibilne i ireverzibilne koji se dalje dijele na akutne, subakutne, kronične, hiperplastični pulpitis, internu resorpciju i nekrozu pulpe.
Kod reverzibilnog pulpitisa se uz otklanjanje uzroka, pulpa vraća u svoje normalno stanje i funkciju. Bol se nikada ne javlja spontano. Ako se ne ukloni podražaj koji izaziva pulpni odgovor, reverzibilni pulpitis prelazi u ireverzibilni.
Klinički se reverzibilni pulpitis može razlikovati od ireverzibilnog na dva načina:
1. Kod reverzibilnog pulpitisa se na podražaje (obično hladno ili slatko) javlja oštra bol koja prestaje nakon što se podražaj na zub koji ima već oštećenje (npr. karijes) ukloni. Kada se podražaj ukloni, bol prestaje unutar 1 do 2 sekunde. Kod ireverzibilnog pulpitisa bol se javlja spontano ili traje nekoliko minuta nakon uklanjanja podražaja (obično topline, rjeđe hladnoće).
2. Kod irevirzibilnog pulpitisa i uz otklanjanje uzroka, pulpa napreduje sporije ili brže u nekrozu, tj. u nepovratno stanje. Oteklina unutar zatvorene pulpne komorice kompromitira cirkulaciju što dovodi do nekroze pulpe i infekcije. Govorimo o akutnom ako je simptomatski, odnosno o kroničnom ako je obično asimptomatski.
Metode liječenja pulpitisa
Ovisno o vrsti upale, pristupa se jednom ili više načina liječenja, a s ciljem uklanjanja boli i sprječavanju gubitka zuba. Ovisno o dijagnozi, određenim se postupcima nekim pacijentima pokuša zubna pulpa sačuvati živom, a drugima se njezin živi ili mrtvi sadržaj potpuno uklanja.
Vitalnim endodontskim postupcima zubna pulpa nastoji se sačuvati ako nije pokazivala znakove upale, a zahvaćena je karijesom. Tada se uklanja karijes, a možda i dio pulpe koja se prekriva biokompatibilnim materijalom dok se zub zatvara ispunom.
Kada je zubna pulpa upaljena ili je izgubila vitalitet i ne može se sačuvati, potreban je endodontski zahvat koji pacijenti znaju kao vađenje živca. Svaki endodontski zahvat počinje i završava radiološkom snimkom. Sam zahvat obuhvaća čišćenje i širenje korijenskih kanala kojim se omogućuje očistiti živo i mrtvo pulpno tkivo i bakterije koje su kroz oštećeni zub ušle u korijenske kanale.
Mehanički se korijenski kanali obrađuju ručnim ili strojnim instrumentima, kemijskim se sredstvima dezinficiraju te na kraju ispunjavaju biokompatibilnim materijalom. Takav zahvat završava ispunom koji je potrebno postaviti u što kraćem roku. Kada postoje sistemski znakovi infekcije ili je i dalje prisutna upala, potrebno je propisati antibiotsku terapiju.
Izvori:
https://repozitorij.sfzg.unizg.hr/islandora/object/sfzg%3A297/datastream/PDF/view
Smile časopis, prosinac 2024, Godina 12, broj 48
Dude varalice mogu dovesti do krivog zagriza
Umiriti bebu često nije lako, a bilo kakva pomoć u trenutku kad novorođenče plače se čini kao spas. Tek rođenim bebama je sasvim prirodno da sišu jer im refleks sisanja služi kako bi se hranile. Neke bebe još u majčinom trbuhu sišu palac, što je vidljivo na snimkama ultrazvuka. Uz to, sisanje palca, prstiju, duda i raznih predmeta prirodan je način na koji se dojenčad samoumiruje, istražuje svijet, osjeća se sigurno i lakše zaspi. Upravo zbog toga majke već u rodilištu bebama daju dudu varalicu, ne razmišljajući odmah o mogućim posljedicama sisanja dude na razvoj čeljusti i zubi.
Preporuke vezane uz dude varalice
Pravo pitanje nije kakvu dudu varalicu beba koristi jer sve imaju utjecaj na čeljust, nego je pravo pitanje koliko često i kako dugo beba koristi dudu varalicu. Ne postoji službena preporuka pedijatara i stomatologa u Hrvatskoj o korištenju dude varalice, ali prema preporukama Američkog dentalnog saveza ne preporučuje se korištenje dude nakon 3. godine djetetova života. U nekim zemljama je ta preporuka do maksimalno 2. godine života. No, ono što je također važno da se ograniči korištenje dude tijekom dana: samo za uspavljivanje ili smirivanje kada su roditelji odsutni, a ne za vrijeme igre, spavanja i sl.
Ako se već koristi duda varalica, preporuka je da sisač ima tzv. anatomski oblik. Anatomski sisač je zaobljen na vrhu i ravan na dnu kako bi omogućio prirodne pokrete sisanja, kao i prilikom dojenja. Takav oblik ujedno potiče tehniku sisanja u kojoj bočne strane jezika “obgrle” sisač pa gotovo da nema pritiska na zube ili čeljust. Takav anatomski sisač imaju i neke bočice za hranjenje pa je preporuka birati iste.
Fotografija dude preuzeta s izvora: https://ljekarne-perak.hr/proizvod/nuk-varalica-silikonska-night-day-6-18mj/
Mogući problemi sa zubima uzrokovani korištenjem duda varalica
Iako dude imaju prednosti koje smo na početku naveli, dugotrajno sisanje dude može dovesti do problema sa zagrizom. Dude varalice mogu utjecati na to kako se djetetova čeljust razvija, osobito gornji dio čeljusti, koji se pokušava prilagoditi prisutnosti stranog tijela. Pretjerana uporaba duda može dovesti do sljedećih problema:
- Loš zagriz
Djeca koja duže vrijeme i učestalo sišu dudu varalicumogu razviti nepravilan zagriz. Dijete sisajući stvara negativan tlak oko dude te se, još uvijek mekano i neformirano nepce oblikuje nepravilno, a posljedica su vrlo često usko nepce i križni zagriz.
Također, deca koja koriste dudu duže vrijeme teže prelaze s infantilnog na normalan način gutanja. Kod infantilnog gutanja jezik se ugurava među zube u trenutku gutanja te odguruje zube prema naprijed te dovodi do njihovog nedovoljnog spajanja tj. otvorenog zagriza.
- Drugi problemi
Neki slučajevi ranog dječjeg karijes mogu se povezati s pretjeranom upotrebom dude. Ponekad je razvoj karijesa kod male djece posljedica umakanja duda varalica u slatke napitke, a nekad je riječ o kombinaciji loše oralne higijene i korištenja dude. Izloženost zuba i desni šećeru potiče nakupljanje plaka pa ako se zubići ne četkaju redovito i pravilno, nastaje karijes.
Treba i spomenuti da zbog posljedica otvorenog zagriza i nepravilne pozicije jezika pri sisanju dude nastaju logopedski problemi i dijete teže formira neke glasove.
Više o važnosti prvog pregleda kod stomatologa: https://www.ordinacija-matancevic.hr/sve-sto-bi-trebali-znati-o-prvom-pregledu-djeteta-kod-stomatologa/
Interaktivna-edukativna slikovnica koju djeca vole, a korisna je i roditeljima
Neugodan zadah iz usta ima 30 % populacije – problem se može riješiti
Neugodan zadah iz usta (stručan naziv halitoza) je česta pojava, osobito nakon obroka. U našim ustima se nalazi od 700 do 1000 različitih vrsta bakterija, a one pomažu u razgradnji (fermentiranju) čestice hrane pri čemu nastaju neugodni mirisi. Zadah iz usta može negativno utjecati na osobne odnose, posao i samopouzdanje pa ga smatramo vrlo važnom temom.
Nažalost, za neke osobe, neugodan zadah nije samo uzrok loše dentalne higijene, pojava ujutro nakon buđenja ili nakon obroka. Zato je važno otkriti zdravstveno stanje koje je u pozadini tog simptoma.
Pregled i povijest bolesti kod osobe s neugodnim zadahom
Trajni neugodan miris iz usta može biti znak neke bolesti, ali ti su mirisi obično blagi i ne smatraju se lošim dahom. Primjerice zatajenje jetre daje ponekad lagano truli miris nalik na jaje (sumporni), zatajenja bubrega daje dahu miris amonijaka, a nekontrolirani dijabetes daje zadah kao odstranjivač laka za nokte (aceton).
Stoga svaki pregled pacijenta počinje s detaljnom medicinskom i stomatološkom anamnezom. Kod pregleda, najveću pozornost treba obratiti na prisutnost začepljenosti nosa, disanje na usta, hrkanje i apneju pri spavanju, respiratorne alergije, učestalost tonzilitisa, postnazalni drip, prisutnost tonzilolita, disfagiju, prethodne probleme i otorinolaringološko (ORL) liječenje i način prehrane.
Medicinska anamneza važan je temelj za razlikovanje intraoralnog i ekstraoralnog zadaha. Uzimanje anamneze završava upitnikom o halitozi. Ovaj upitnik uključuje pitanja o vremenu pojavljivanja halitoze tijekom dana, njezinoj prvoj pojavi i jesu li druge bliske osobe primijetile neugodan zadah iz usta ili sam pacijent. Vrlo važno je postaviti i pitanja o psihološkom ili emocionalnom stresu, prethodnom liječenju i prisutnosti čestih uzroka halitoze (pušenje, način prehrane, suha usta, hrkanje).
Oralni i neoralni uzroci neugodnog zadaha iz usta
Oralna higijena i zdravlje usta ključni su faktori u održavanju svježeg daha, a upravo loša dentalna higijena može dovesti do zdravstvenih problema koji su često izravni uzroci neugodnog zadaha iz usta. Najčešći oralni ili unutarnji uzroci neugodnog zadaha su:
- Loša oralna higijena
- Gingivitis i parodontitis
- Suha usta (kserostomija
- Oralne infekcije (karijes, apces)
Osim nepostojanja oralne higijene, na neugodan zadah iz usta mogu utjecati i način prehrane, određene životne navike te zdravstvena stanja koja nisu direktno povezana za zdravljem usne šupljine. Neoralni ili vanjski uzroci zadaha iz usta su:
- Prehrana
- Pušenje i konzumacija alkohola
- Zdravstvena stanja (dijabetes, bolesti jetre, bolesti bubrega)
- Lijekovi
Detaljna analiza uzroka neugodnog zadaha
Tek nakon što se otkrije pravi uzrok neugodnog zadaha iz usta, moguće je pristupiti liječenju.
U pravilnom otkrivanju uzroka, rade se i različita klinička testiranja zadaha. Za provođenje organoleptičkog testiranja, osoba koja ga provodi mora imati dobru oštrinu osjeta mirisa. Za testiranje se mogu koristiti različiti testovi poput testova identifikacije mirisa ili test njuha. Jedan od najjednostavnijih indirektnih metoda organoleptičkog testiranja zadaha je izdisanje zraka u vrećicu. No, tom metodom nije moguće ocjenjivanje ispuhanog zraka iz svake nosnice, što je također važno pri otkrivanju uzroka neugodnog zadaha.
Osim organoleptičkog, često su potrebna i instrumentalna mjerenja, ona služe kao pomoć pri određivanju koncentracije ili intenziteta neugodnog mirisa. Jedan od najpoznatijih i najčešće korištenih instrumenata je Halimeter. Riječ je o uređaju koji generira signal pri izlaganju plinovima koji sadrže sumpor.
Uz organoleptičko testiranje i instrumentalna mjerenja, moguće je napraviti i analizu obloženog jezika i salivarna testiranja. Salivarno testiranje otkriva bakterijske vrste i spojeve koji mogu biti povezani s neugdinim zadahom.
Uzrok neugodnog zadaha je poznat – rješenje postoji!
Neugodan zadah je rješiv problem. Iako 30% svjetske populacije ima halitozu, u čak 80 do 90 % slučajeva uzrok je intraoralnog porijekla. Najčešći intraoralni ili unutarnji uzroci halitoze su bakterije na jeziku, gingivitis i parodontitis i kombinacija ta dva uzroka. Tek u 10 do 20 % slučajeva uzrok neugodnog zadaha je ekstraoralni i tada je najčešće riječ o određenom problemu iz područja uho-grlo-nos.
Ako znamo koji je najčešći uzrok neugodnog zadaha, tada je jasno da odgovarajuća dentalna higijena i posjet stomatologu mogu biti rješenje problema neugodnog zadaha.
Korišteni izvori:
https://repozitorij.sfzg.unizg.hr/islandora/object/sfzg%3A1562/datastream/PDF/view
https://hemed.hr/Default.aspx?sid=17178#v761294_hr
Nazovite nas!
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.