Zanemarivanje oralnog zdravlja može imati posljedice za cjelokupno zdravlje.
Ako se ne liječi, infekcija korijena zuba (periapikalni apsces) može dovesti do veće otekline lica, koja može biti opasna za cijeli organizam, a u rjeđim slučajevima imati i smrtne posljedice.
U nastavku ćemo objasniti periapikalni i parodontalni apsces te što se to sve može dogoditi ako zubobolju, upalu ili infekciju ne liječite na vrijeme.
Neliječeni karijes može biti izvor bakterija i ako se karijes ne liječi, može zahvatiti pulpu ili živac i proširiti se organizmom. Ako se nastala infekcija ne liječi na vrijeme, javlja se bol.
Neliječena kontinuirana i/ili jaka upala zuba pak može dovesti do infekcije oko korijena zuba (periapeksni apsces). Bakterije iz zubne pulpe dopiru van korijena zuba i stvara se upala tkiva oko korijena zuba u obliku nakupine gnoja ili granuloma.
Riječ je o tome da nas kod dugotrajne infekcije naš imunološki sustav nastoji zaštititi. Zato se u korijenu zuba stvara vezivno tkivo, laički nazvano granulom, a sastoji se od bijelih krvnih stanica, mikroorganizama i bakterija. Granulom zuba može se formirati na različitim mjestima uz korijen zuba, ali najčešće se granulomi pojavljuju na vrhu korijena zuba. Osim boli, može se javiti crvenilo i natečenost, zub se može početi klimati i pacijent može imati osjećaj kao da je zub malo izrastao.
Upala može biti akutna ili kronična. Dok akutni apsces može izazvati oštru, iznenadnu, naglu bol, kronični apscesi mogu uzrokovati slabu bol koja traje mjesecima ili godinama.
Izvor fotografije: https://stomatologija.me/blog/periapikalne-lezije-zuba-zubne-ciste-i-granulomi-2/
Rast granuloma zuba može biti popraćen uništavanjem korijena zuba u području njegova vrha, što opet može dovesti do gubitka zuba. Ako se ne liječi može doći do širenje upalnog procesa na okolna meka tkiva te to može uzrokovati nastanak većeg apscesa ili razvoj difuznih gnojnih lezija – flegmona. Zbog utjecaja procesa na okolnu kost dolazi do upale donje čeljusti (osteomijelitisa mandibule).
Budući da je granulom zuba kronično žarište infekcije, moguće je da komplikacije nadilaze granice stomatologije. Širenje uzročnika infekcije može uzrokovati različite upale, naročito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom: upale sinusa (sinusitisa), infekcije bubrega (pijelonefritisa), infektivnog miokarditisa…
Glavni znakovi upale zubnog mesa (gingive) su krvarenje (pri četkanju zuba, jelu), crvenilo i otečenost zubnog mesa i bol. Upala je ograničena na zubno meso – ne zahvaća zubnu kost.
Više o tome kako nastaje parodontitis i kako se liječi, čitajte ovdje: https://www.ordinacija-matancevic.hr/imate-li-i-vi-parodontitis-i-sto-ste-poduzeli-po-tom-pitanju/
Važno je znati da se osim boli i osjetljivosti prilikom žvakanja i konzumiranja hrane mogu javiti i drugi simptomi dentalnih apscesa:
Ako ste zabrinuti da možda imate zubni apsces, možete nam se javiti i dogovoriti pregled. Dr. Matančević je specijalist parodontologije, jedini na području Sisačko-Moslavačke županije te uspješno liječi parodontalne bolesti.
U bilo kojem trenutku se mogu pojaviti određeni problemi sa zubima, bez obzira na to jesmo li spremni za njih ili ne. Zubobolja, oteklina i izbijeni zub su zdravstveni problemi koji se smatraju hitnim stomatološkim slučajevima jer zahtijevaju hitno liječenje i što bržu stomatološku uslugu.
Zubobolja može biti trajna ili se može osjetiti nakon podražaja (npr. toplinom, hladnoćom, slatkim pićem ili hranom, žvakanjem, pranjem zuba) ili oboje. Uzroci zubobolje su karijes, trauma, upala „živca“ zuba (pulpitis) ili izbijanje umnjaka.
Najčešće je ipak riječ o karijesu. Karijes izaziva bol kad se proširi kroz caklinu u dentin. Bol se obično pojavljuje nakon podražaja hladnim, toplim, slatkim pićem ili hranom, ili pranjem zuba; tj. podražaji uzrokuju ulazak tekućine kroz kanale dentina u „živac“ (pulpu – krvne žile i živce zuba). Ako osjetite bol, javite se svom stomatologu. Na samo lice, na mjesto zubobolje možete staviti hladni oblog, a tople obloge treba izbjegavati jer će pogoršati zubobolju.
Ako uz oteklinu na licu imate povišenu tjelesnu temperaturu, povećane limfne čvorove, svakako se javite svom stomatologu. Ne trebate čekati jer oteklina na licu neće se smanjiti sama od sebe.
Postoje dvije vrste oteklina:
Ako je oteklina nastala zbog problema (karijes) sa zubima, moguće je da će biti potrebno otvori zub, da pritisak popusti i bol se smanji. Može se vidjeti uz zub (manja) oteklina ili ako je veća oteklina onda se vidi izvana na licu. Ako ste otečeni nakon vađenja zuba ili neke operacije u ustima, računajte da ćete najviše biti otečeni treći dan. Nakon toga će splasnuti tkivo samo od sebe. Također možete staviti hladan oblog.
Bilo da se radi o padu, udarcu o neki predmet ili nekoj sportskoj aktivnosti prilikom koje je izbijen zub, on se najčešće može vratiti na svoje mjesto. Uglavnom prednji zubi tj. centralni sjekutići budu izbijeni, češće kod djece. Važno je da pronađete izbijeni zub i ne primate ga za korijen nego za krunu. Ako je prljav isperite ga vodom, ne duže od deset sekundi. Ne smijete zub čistiti kemijskim i mehaničkim sredstvima kako ne bi oštetili korijen. Zub potom možete staviti u mlijeko, opcija dva je staviti ga u fiziološku otopinu ili u slinu i kao treća opcija vratiti na mjesto iz kojeg je ispao u zubnom nizu. Kod odraslih, izbijeni zub koji se vrati na svoje mjesto u roku od 30 minuta od izbijanja ima priličnu šansu da s vremenom vrati svoju punu funkciju. Što se više odgađa posjet stomatologu zbog izbijenog zuba, to će biti teže spasiti zub.
Ako ozlijedite jezik ili usnicu i krvarenje ne prestane, savjetuje se da to mjesto pritisnete čistom vaticom ili gazom. Ozljeda može nastati zbog slučajnog ugriza za vrijeme normalnog žvakanja hrane, žvakanja žvakače gume, napadaja ili udarca u čeljust (npr. od pada, sudara u vozilu) kada je jezik ili obraz između zuba. Većina tupih ozljeda relativno su male, a bogata opskrba jezika krvlju osigurava brzo ozdravljenje, bez infekcije pa nije ni potreban hitan pregled. Međutim, zbog bogate opskrbe krvi postizanje zaustavljanja krvarenja kod većih ozljeda je otežano. Ako je ozljeda veća i krvarenje obilno, najbolje da se uputite na odjel hitne pomoći jer će vam možda biti potrebno kirurško liječenje uz anesteziju.
Prilikom snažnog zagriza tvrde hrane dolazi do prekomjernog opterećenja zuba. Na mjestu spoja između plombe i zuba može doći do puknuća. Ako vam plomba tj. ispun napukne ili se postojeća krunica odlijepi ili olabavi, savjetuje se da dogovorite termin kod svog stomatologa. Situacija nije hitna, ali svakako morate dogovoriti pregled kod stomatologa kako bi se spriječilo daljnje oštećenje zuba. Ako se odlijepila kruna preporuka je da ju sačuvate jer u nekim slučajevima moguće ju je zacementirati na zub. O tome će odlučiti vaš stomatolog nakon obavljenog stomatološkog pregleda.
Ako vam se proteza ošteti iz bilo kojeg razloga, poželjno je da dogovorite pregled. Uzroci pucanja proteze su različiti, a najčešći su ispadanje proteze, prejako stiskanje proteze pri govoru, jelu ili kada ste uzrujani, oštećenje prilikom žvakanja tvrde hrane ili jednostavno dotrajalost same proteze. Preporuka je da ne pokušavate sami popraviti ili zalijepiti protezu, već to treba napraviti stručna osoba – zubni tehničar. Klasično ljepilo nije dovoljno čvrsto da izdrži silu žvakanja, i ošteti okolnu površinu proteze. Osim toga, samostalno lijepljenje proteze se ne preporučuje i zato što ju je izuzetno teško zalijepiti toliko precizno da opet odgovara vašim ustima kao što je odgovarala prije pucanja.
Neke statistike pokazuju da se tijekom ljetnih dana povećava broj pacijenata sa zuboboljom. Najčešći uzrok tome da zub zaboli češće u ljetnim mjesecima su neliječeni zubi ili loše endodontski liječeni zubi kod kojih već postoji upalni proces, a koji se uslijed topline i/ili pada imuniteta pretvara u akutni upalni proces. Najčešće se javlja tupa bol ili jaka pulsirajuća bol, bol na zagriz i prateća oteklina mekog tkiva iznad zahvaćenog zuba.
Zato još jednom naglašavamo kako je važno redovito odlaziti stomatologu na kontrole jer jedino tako se može spriječiti da neki skriveni karijes dovede do upale u zubu, odnosno upale živca te da se zub pravovremeno liječi te tako spriječi da zub zaboli.
Ako vas ipak zub zaboli, i to dok su godišnji odmori, imamo nekoliko savjeta:
Važno je da prije godišnjeg, u srpnju i kolovozu, provjerite kada radi vaš stomatolog. U ljetnim mjesecima i doktori moraju koristiti svoj godišnji te se odmoriti kako bi ostatak godine mogli efikasno raditi i liječiti. Zato je dobro provjeriti tko mijenja vašeg stomatologa dok je na godišnjem, radno vrijeme i broj telefona stomatološke ambulante koja prima pacijente koji imaju hitan slučaj. Ako niste informirani o tome te krenete tražiti informacije kada vas već boli zub, moguće je da nećete u kratkom roku moći pronaći potrebne informacije pa će vas to dodatno frustrirati. Ako u slučaju bolova ili problema sa zubima kontaktirate doktora na zamjeni ili stomatologa u mjestu u kojem boravite na odmoru, budite strpljivi i smireni jer moguće je da je u njihovoj ambulanti dodatna gužva zbog zamjene uslijed korištenja godišnjeg.
Pročitajte i naš tekst Kako pravilno očistiti zube koncem i zašto je to važno
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.