Opasnosti neliječene upale zuba i zubnog tkiva
Zanemarivanje oralnog zdravlja može imati posljedice za cjelokupno zdravlje.
Ako se ne liječi, infekcija korijena zuba (periapikalni apsces) može dovesti do veće otekline lica, koja može biti opasna za cijeli organizam, a u rjeđim slučajevima imati i smrtne posljedice.
U nastavku ćemo objasniti periapikalni i parodontalni apsces te što se to sve može dogoditi ako zubobolju, upalu ili infekciju ne liječite na vrijeme.
Infekcija korijena zuba (periapeksni apsces)
Neliječeni karijes može biti izvor bakterija i ako se karijes ne liječi, može zahvatiti pulpu ili živac i proširiti se organizmom. Ako se nastala infekcija ne liječi na vrijeme, javlja se bol.
Neliječena kontinuirana i/ili jaka upala zuba pak može dovesti do infekcije oko korijena zuba (periapeksni apsces). Bakterije iz zubne pulpe dopiru van korijena zuba i stvara se upala tkiva oko korijena zuba u obliku nakupine gnoja ili granuloma.
Riječ je o tome da nas kod dugotrajne infekcije naš imunološki sustav nastoji zaštititi. Zato se u korijenu zuba stvara vezivno tkivo, laički nazvano granulom, a sastoji se od bijelih krvnih stanica, mikroorganizama i bakterija. Granulom zuba može se formirati na različitim mjestima uz korijen zuba, ali najčešće se granulomi pojavljuju na vrhu korijena zuba. Osim boli, može se javiti crvenilo i natečenost, zub se može početi klimati i pacijent može imati osjećaj kao da je zub malo izrastao.
Upala može biti akutna ili kronična. Dok akutni apsces može izazvati oštru, iznenadnu, naglu bol, kronični apscesi mogu uzrokovati slabu bol koja traje mjesecima ili godinama.
Izvor fotografije: https://stomatologija.me/blog/periapikalne-lezije-zuba-zubne-ciste-i-granulomi-2/
Moguće komplikacije kod granuloma zuba
Rast granuloma zuba može biti popraćen uništavanjem korijena zuba u području njegova vrha, što opet može dovesti do gubitka zuba. Ako se ne liječi može doći do širenje upalnog procesa na okolna meka tkiva te to može uzrokovati nastanak većeg apscesa ili razvoj difuznih gnojnih lezija – flegmona. Zbog utjecaja procesa na okolnu kost dolazi do upale donje čeljusti (osteomijelitisa mandibule).
Budući da je granulom zuba kronično žarište infekcije, moguće je da komplikacije nadilaze granice stomatologije. Širenje uzročnika infekcije može uzrokovati različite upale, naročito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom: upale sinusa (sinusitisa), infekcije bubrega (pijelonefritisa), infektivnog miokarditisa…
Infekcija zubnog mesa (parodontalni apsces)
Glavni znakovi upale zubnog mesa (gingive) su krvarenje (pri četkanju zuba, jelu), crvenilo i otečenost zubnog mesa i bol. Upala je ograničena na zubno meso – ne zahvaća zubnu kost.
Više o tome kako nastaje parodontitis i kako se liječi, čitajte ovdje: https://www.ordinacija-matancevic.hr/imate-li-i-vi-parodontitis-i-sto-ste-poduzeli-po-tom-pitanju/
Što se događa ako ne liječite zubobolju?
Važno je znati da se osim boli i osjetljivosti prilikom žvakanja i konzumiranja hrane mogu javiti i drugi simptomi dentalnih apscesa:
- Oštra, pulsirajuća ili nagla bol u zubu
- Krvarenje desni
- Osjetljivost ili bol prilikom jedenja toplih ili hladnih napitaka ili hrane
- Oticanje zubnog mesa u blizini inficiranog zuba (može izgledati slično prištiću)
- Otečena gornja ili donja čeljust i limfni čvorovi
- Povišena tjelesna temperatura
- Pojava gnoja
- Loš dah
- Neprijatan ili gorak miris i okus u ustima
- Crvenilo kože iznad zahvaćenog dijela desni
- Općenito osjećaj slabosti
- Gubitak apetita
Ako ste zabrinuti da možda imate zubni apsces, možete nam se javiti i dogovoriti pregled. Dr. Matančević je specijalist parodontologije, jedini na području Sisačko-Moslavačke županije te uspješno liječi parodontalne bolesti.
Utječe li genetika na izgled i zdravlje vaših zubi
Pitate se kako vaša genetika utječu na karijes, nepravilne zube, paradontalne bolesti i boju zubi. Za sve ove situacije često čujemo izjavu kako netko ima loše zube na roditelje. No, koliko genetika stvarno utječe na zdravlje i izgled zubi.
Genetika i karijes
Istraživanje objavljeno u Science Direct pokazuje da je karijes u najvećoj mjeri povezan s okolišnim čimbenicima, a ne našim genima. Istražujući koje skupine bakterija su štetne za naše zube i utječe li genetika na njihov razvoj, znanstvenici iz ranije spomenutog istraživanja su pregledali usta 485 blizanaca u dobi između pet i 11 godina. Među njima su bili jednojajčani i dvojajčani blizanci, a kod jednih i drugih je prikupljen zubni plak (film na zubima u kojem se skupljaju bakerije).
Nakon toga su znanstvenici proučavali DNK bakterija koje je plak sadržavao, a kako bi identificirali prisutne vrste. Iako postoji genetski (nasljedni) doprinos nekim vrstama bakterija zuba, te bakterije nisu bile povezane s propadanjem zuba. Umjesto toga određen su vrste bakterija koje uzrokuju karijes bile one koje nastaju pod utjecajem okoliša. To uključuje negativne čimbenike (poput jedenja slatke hrane) i pozitivne čimbenike (poput pranja zuba). Bakterije povezane s propadanjem zuba su bile češće u blizanaca koji su konzumirali puno šećera u hrani i piću.
Ipak, slina ima određeni utjecaj na karijes. Naime, prema dr. Alexandreu Vieiri, docentu oralne biologije u Pittu, na zdravlje zubi i desni mogu utjecati individualne varijacije, ili polimorfizmi, u genu zvanom beta defensin 1 (DEFB1), koji igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru protiv štetnih bakterija u ustima. Analizirajući gotovo 300 uzoraka, istraživači su došli do otkrića da su osobe koje su nosile kopiju gena G-20A imale pet puta više propalih i popravljenih zubi nego oni koji su imali druge varijante gena.
Pročitajte kako nastaje karijes i koliko je štetan te preporuke za pacijente
Utjecaj gena na parodontalne bolesti
Dok je propadanje zuba zbog karijesa u velikoj mjeri moguće spriječiti, neki ljudi su skloniji razvoju drugih bolesti zuba i desni. To donekle objašnjava zašto kod jednog djeteta prisutno krvarenje desni i propadanje zubnog mesa, dok kod drugog djeteta nije, unatoč sličnoj prehrani.
Geni kontroliraju razvoj zubi. To znači da će se kod neke djece razviti osjetljiviji zubi i desni, a što primjerice caklinu čini manje otpornom na bakterije. Geni također mogu utjecati na to hoće li zubi biti u nepravilnom položaju. Takve zube je teže čistiti i oni mogu biti pogodo mjesto za razvoj štetnih bakterija.
U znanstvenom članku objavljenom online u PloSu one, znanstvenici Vieira i Pitt su surađivali s istraživačima iz Brazila analizirajući uzorke sline od 389 osoba u 55 obitelji. Oni su te uzorke koristili za traženje genetskih veza s agresivnim parodontitisom. Otkrili su naznake povezanosti parodontalne bolesti i gena FAM5C. Iako su potrebna dodatna istraživanja, zaključili su da gen FAM5C, koji također ima utjecaj na razvoj kardiovaskularne bolesti kod kojih upala igra glavnu ulogu, utječe i na parodontitis.
Saznajte zašto je paradontitis čest uzrok gubitka zubi i kako ga spriječiti
Genetika i nepravilan položaj zubi
Način rasta i rasporeda zubi ovisi o nizu čimbenika, uključujući broj i veličinu zuba, veličinu čeljusti, kako se zubi spajaju dok žvačemo. Mnogi od tih čimbenika imaju genetsko podrijetlo. Ali određena ponašanja (koja također mogu imati genetsku komponentu) također igraju ulogu u tome jesu li zubiu nepravulnom položaju. To uključuje guranje jezika prema zubima i sisanje palca.
Žuti zubi i genetski utjecaj
Boja zuba također je određena kombinacijom naših gena i naše okoline. Način na koji se bijela caklina (ispod koje se nalazi žuti dentini) stvara tijekom razvoja uglavnom ovisi o našim genima. Ljudi čiji se zubi razviju s tankom caklinom obično imaju zube koji izgledaju žuto, iako to može biti i posljedica gubitka cakline kako starimo.
Zaključak je da određene aspekte ‘loših zubi’ kontroliraju geni, a veliki utjecaj imaju i drugi čimbenici. Bez obzira na vašu genetiku, izbjegavajte šećer, perite i čistite zube redovito te ne zaboravite na redoviti stomatološki pregled u našoj ordinaciji.
Od kojih materijala se radi zubni ispun ili plomba
Zubni ispun (plomba) omogućuje da se nakon odstranjenja karijesa zubima vrati normalni oblik i funkcija. Prije postavljanja ispuna ili plombe je važno da se ukloni oboljeli dio zuba, obavi liječenje i čišćenje šupljine. Nakon toga se uz pomoć zubnog ispuna zatvara prostor zuba kako bi se spriječio prodor bakterija, ali i spriječilo daljnje propadanje zuba. Materijali za ispun su kompozitni materijali (bijeli ispun), glasionomerni materijali (također bijeli ispun) amalgam (legura žive, srebra, bakra, kositra, a ponekad i cinka), zlato i porculan.
Koja je vrsta zubnih ispuna ili plombi najbolja?
Za svaku osobu individualno, ovisno o građi i smještaju zuba, površini zahvaćenoj karijesom i higijenskim navikama ovisi koji ispun odnosno plomba će najbolje odgovarati. Ono što je najbolje znat će vaš stomatolog, ovisno o ranije navedenim čimbenicima, ali i samim specifičnostima različitih materijala.
Kompozitni ispuni su slične boje kao i zubi te se stoga koriste tamo gdje se želi postići prirodan izgled zuba. Kompozitni materijali se kupuju gotovi te stavljaju izravno u zubnu šupljinu, gdje se stvrdnjavaju uz pomoć polimerizacijske lampe. Danas se ovoj vrsti ispuna pojačavaju svojstva tako da su čvršči i bolji za veća opterećenja na stražnjim zubima. Kao i svi drugi ispuni, kompozitni mijenjaju boju i dimenzije kroz vrijeme, zbog toplinskog te kiselo – lužnatog utjecaja.
Glasionomerne plombe su također suvremena vrsta zubnih ispuna, a posebne su po tome što otpuštaju fluorid i tako štite zube. Najčešće se koriste kod dubokih karijesa i to na kutnjacima. Riječ je o jedinom ispunu koji ima zaštitni sloj s antimikrobnim svojstvima.
Amalgamske plombe su sive boje i vrlo su otporne te dugotrajne, a i relativno jeftine. Međutim, zbog njihove tamne boje, obično se ne koriste na vidljivim područjima kao što su prednji zubi – sjekutići i očnjaci. Toksičnost amalgama je minimalna, uglavnom se tu misli na živu. Ove plombe imaju visoki udio srebra. Riječ je o materijalu koji stomatolozi koriste više od jednog stoljeća te je to najistraženiji materijal za punjenje zubnih šupljina. Amalgamske plombe su jake i stoga dobre za punjenje zubnih šupljina u stražnjem dijelu usta – kutnjaci i pretkutnjaci.
Porculanski ispuni se mogu vrlo lako uskladiti s bojom zuba. Porculanska izvedba obično pokriva većinu zuba. Izrađuju se u laboratoriju pa je puno bolja kontrola izrade ispuna. Njihov je trošak također puno veći, slično kao i kod zlatnih plombi.
Zlato je pak najbolji ispun – tkivo ga odlično podnosi i može trajati i više od 20 godina. No zbog očitih estetskih i financijskih čimbenika, zlatna plomba u današnje vrijeme nije poželjan izbor. Osim u nekim kulturama ili u prošlosti kada su zlatni zubi predstavljali prestiž.
Higijena zubi kod zubnih ispuna
Nakon što se postavi plomba (ispun), može doći do kratkotrajne osjetljivosti i boli. To što je karijes izliječen, ne znači da se smije zanemariti redovito pranje i čišćenje zubi. Oralna higijena je i dalje važna, a kako ne bi došlo do daljnjeg kvarenja zubi i bolesti desni. Zube je potrebno četkati nakon svakog jela, osobito ujutro i navečer te koristiti zubni konac ili interdentalnu četkicu te vodicu za ispiranje. Isto tako, zubni ispuni se vremenom troše. Ako primijetite znakove propadanja zubne plombe, kao što su pukotine ili izlizana područja, svakako obavite pregled kako bi se utvrdilo je li potrebno ispun što prije zamijeniti.
Ako ne zamijenite dotrajali ispun, pri žvakanju se može dogoditi puknuće zuba, a što će zahtijevati dodatni popravak. Može nastati i sekundarni karijes jer je ispun dotrajao i oko njegaove hrapave površine se zadržava hrana i nastaje novi karijes. Oko ispuna nastaje i zubni kamenac, bez obzira je li punjenje oštećeno ili nije, a stomatolog u tom slučaju može napraviti detaljno čišćenje zubnog kamenca i plaka.
Kako nastaje karijes i koliko je štetan te preporuke za pacijente
Zubni karijes je jedna od najčešćih bolesti, a prisutan je u svim životnim dobima. Kod djece, one najranije dobi, karijes je glavni uzrok gubitka mliječnih i trajnih zubi. U starijoj dobi je pak naročito opasan ako se ne liječi jer predstavlja područje na zubu koje omogućuje lakše širenje infekcije u pulpu zuba, periodontalne strukture, ali i dalje u cijeli organizam.
Što utječe na nastanak karijesa i kako se razvija
Koliko često ste čuli: Nemoj jesi previše slatkog, zubi će ti biti puni karijesa. To je donekle točno. Naime, na sam nastanak karijesa djeluju četiri čimbenika i to najčešće međusobnim, uzajamnim djelovanjem. Riječ je o stanju zuba, točnije kvaliteti cakline i cementa, nazočnost mikroorganizama (najčešći uzročnik je Streptococcusmutans), faktori okoline te sniženi pH sline (kada je pH vrijednost niža od 5,5). Na sve to utječe i način prehrane, a da bi se sam karijes razvio potrebno je određeno vrijeme.
Navedeni čimbenici ne uzrokuju primarno karijes nego određuju kojom brzinom i u kojem opsegu će se stvoriti dentobakterijskiplak. U plaku se dodatno nakupljaju bakterije koje svojim metabolizmom stvaraju kiseline. U takvoj kiseloj sredini se posljedično talože kalcijeve soli i ostali minerali te puno brže stvara kamenac. Zubni kamenac sadrži velike količine bakterija koje svojim kiselinama napadaju caklinu te dovode do stvaranja karijesa. Stoga je dentobakterijski plak glavni uzročnik karijesa i parodontne bolesti, a upravo zbog toga su redovita dentalna higijena i profesionalno čišćenje kamenca važni za prevenciju karijesa. Isto tako, karijes se puno lakše stvara u malim udubljenjima griznih površina stražnjih zuba, između zubi te na ostalim mjestima koja se nedovoljno i otežano čiste.
Vrste karijesa i koliko je štetan za zdravlje
Ovisno o tome gdje se na zubu karijes nalazi, u kojem vremenskom intervalu je nastao te kolika površina je zahvaćena, stomatolog će odrediti o kojoj vrsti karijesa je riječ.
- Primarni karijes može biti akutni ili kronični. Ako je riječ o akutnom karijesu, on se uglavnom pojavljuje između 15. i 25. godine života, brzo se razvija, caklina izgleda nepromijenjena, a dentin je dosta razoren. Kronični karijes se uglavnom javlja nakon 25. godine života, nalazi na trajnim zubima odraslih osoba. Konzistencija i izgled zahvaćenog zuba je smeđe ili crne boje,tkivo je mekše na površini, a tvrđe u dubljim slojevima.
- Površinski karijes ne zahvaća pulpu, a riječ je o manjku zubne supstancijecakline, dentina ili cementa.
- Duboki ili komplicirani karijes zahvaća pulpu s kliničkimsimptomima podražene pulpe.Prodor bakterija se u pravilu širi i u druge okolne strukture.
- Sekundarni karijes se javlja ispod starog ispuna (plombe) ili starog protetskog rada
Kao što smo spomenuli, kod površinskog karijesa nije zahvaćena pulpa nego caklina i dentin te se nakon brušenja površine, zub puni potrebnim materijalima. No, kod dubinskog karijesa je potrebno liječenje. Iako se sam zub izliječi, postavlja se pitanje koliko zub dubinski zahvaćen karijesom djeluje na cjelokupno zdravlje. Liječenje korijenskog kanala će ‘spasiti’ zube te će se nakon liječenja u njega staviti ispun kako bi sam zub zadržao svoju funkciju.
S druge strane, u znanstvenim istraživanjima se često postavlja pitanje je li dubinski karijes žarište za razvoj drugih bolesti. Tu se najčešće spominje kako utječe na razvoj kardiovaskularni, respiratorni, bubrežni i lokomotornisustav te na kožu i oči. Zasada su istraživanja pokazala da ljudi s lošim oralnim zdravljem, odnosno karijesom imaju čak dvaputa veće šanse da obole od infarkta miokarda od onih koji nemaju karijes. Naime, dokazano je da ranije spomenuta bakterija – Streptococcussalivarius doprinosi stvaranju tromba (krvnih ugrušaka), a koji su kao i zadebljane arterije, jedan od glavnih uzročnika srčanog udara. Inače, ove bakterije u ustima, se putem krvi lako mogu prenijeti i do pluća te respiratornih organa, te tako povećati rizik od nastanka respiratornih infekcija, ili pak pogoršati kronična oboljenja pluća (npr. emfizem). Postoje i istraživanja kojima se pokušala utvrditi povezanost bakterija koje uzrokuju karijes te opadanja kose, odnosno alopecije, no kako bi se otkrila točna posljedična veza potrebna su dodatna istraživanja.
Savjeti dr. Dubravke Matančević za pacijente
- Perite zube najmanje dva puta dnevno – ujutro i prije spavanja, a po mogućnosti nakon svakog obroka kako bi spriječili stvaranje plaka
- Redovito obavljajte preglede kod stomatologa – minimalno jednom godišnje
- Roditelji i djete trebaju doći na konzultacije kod stomatologa čim djetetu izbiju prvi zubi, ne kasnije od prvog rođendana – time na vrijeme spriječavamo razvoj karijesa
- Jednom godišnje ili po potrebi je poželjno obaviti čišćenje zubnog kamenca
- Zadnje, ali najvažnije – karijes je potrebno liječiti odmah nakon pojave
Nazovite nas!
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.