Zašto je pravilna oralna higijena važna u zaštiti od bolesti poput SARS-coronavirus-2
NAPOMENA prije čitanja teksta: U našoj dentalnoj ordinaciji ne provodimo testiranje na koronavirus. Ovaj tekst je informativnog karaktera, a odnosi se na to kakvu ulogu oralno zdravlje i higijena imaju na COVID-19.
U ustima se nalazi više od 700 različitih bakterijskih vrsta, nisu sve štetne, ali dio njih može izazvati infekcije i bolesti. Iako se veliki broj bakterija nalazi u ljudskom organizmu, neke od njih su zdrave za naše tijelo, dok druge nisu. O tome su provedena mnoga istraživanja, a dio njih povezuje bakterije u ustima s plućnim bolestima pa čak i COVID-19.
Kako bakterije putuju od usta do pluća
Mikrobiom je zajednička riječ za sve mikroorganizme koji žive u/na tijelima svih bića, uključujući ljude. Oralni mikrobiom je zbroj svih organizama u našim ustima. Oralne bakterije, kvasci, virusi broje se u tisućama sojeva i brzo se prilagođavaju našim navikama, načinu prehrane i sl. Tako stvaraju zaštitu našem organizmu.No, velike povijesne promjene u ljudskoj prehrani, to što danas jedemo više ugljikohidrata, slatkog, prerađenu hranu doveli su do toga da se omogućava brži rast loših bakterija u tijelu, pa tako i ustima. Samim time se narušava imunitet čovjeka te javlja preslaba (primjerice na viruse) ili prejaka reakcija (primjerice na alergene).
Mikroorganizmi koji se nalaze u ustima se dalje šire slinom. Tako štetne bakterije ili virusi u slini mogu prodrijeti u donji dišni put i izazvati ili pogoršati infekciju. Parodontitis i propadanje zubi dvije su najčešće bolesti usne šupljine povezane s neravnotežom loših bakterija u ustima.
Ranija studija o utjecaju oralnih bakterija na razvoj respiratornih bolesti
Dr. Yoshihisa Tamashita je još 2018. godine, dakle prije pojave COVID-19, proveo istraživanje u kojem je dokazano da su bakterije pronađene kod ispitanika koji su imali prekomjernu količinu naslaga (plaka i kamenca) na zubima, karijes i nedostatak zubi imale utjecaj na razvoj upale pluća i sličnih bolesti.
U istraživanju je tim japanskih znanstvenika sa Sveučilišta Kyushu u Fukuoki analizirao sastav mikrobiote jezika 500 starijih ispitanika u dobi od 70 do 80 godina koji su živjeli u Japanu. Korištenjem genomskog sekvenciranja, složene znanstvene tehnike, tim je otkrio Prevotella histicola i Streptococcus salivarius, bakterije koje su prethodno povezane sa smrću uzrokovanom upalom pluća.
Nedavna istraživanja o povezanosti oralnog zdravlja i COVID-19
S druge strane, nedavni članak objavljen u British Dental Journal, u lipnju ove godine, pokazuje da loša oralna higijena može biti povezana s ozbiljnim komplikacijama COVID-19 zbog visoke razine štetnih bakterija. Autori su istraživali povezanost između povećanog broja bakterija u ustima i post-virusnih komplikacija te kako poboljšanje oralnog zdravlja može smanjiti rizik od komplikacija od COVID-19. Zaključili su da razvoj, težina i rizik od komplikacija nakon infekcije COVID-19 ovise o brojnim postojećim oralnim infekcijama.
Iako COVID-19 ima virusno podrijetlo, sumnja se da u teškim slučajevima, razvoj komplikacija poput upale pluća i akutnog respiratornog distresa (ARDS) može biti uzrokovan bakterijskim superinfekcijama. A te bakterije u slučaju loše oralne higijene mogu biti prisutne u ustima. Uz to, SAR-CoV-2 je kod oboljelih u značajnoj razini prisutan u slini, što omogućuje testiranje na virus uzimanjem uzoraka sline. Stoga je jasno da usna šupljina, bakterije u ustima i plak mogu itekako imati utjecaj na prijenos ove vrste koronavirusa.
Zaključak
Iz navedenog se može zaključiti da je dobra oralna higijena važno sredstvo za sprečavanje infekcija dišnih putova kod pacijenata, posebno kod starijih od 70 godina. Drugi ključni podatak je da poboljšana oralna higijena može igrati ulogu u smanjenju rizika od komplikacija pri COVID-19. Autori ranije navedene studije pišu: “Preporučujemo održavanje pojačane oralne higijene tijekom infekcije SARS-CoV-2 kako bi se smanjilo bakterijsko opterećenje u ustima i potencijalni rizik od bakterijske superinfekcije.”
Dok se nastavlja potraga za liječenjem SARS-coronavirus-2 i cjepivima, jasno je da stomatolozi i stručnjaci mogu savjetima i istraživanjima mogu pomoći pacijentima da ostanu zdravi. Oralno zdravlje se pokazalo kao još jedan važan čimbenik u borbi protiv ove bolesti. Naravno, uz opću pravilnu higijenu, pranje ruku, nošenje maski i održavanje fizičke distance.
Izvori:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7319209/
http://edelweisspublications.com/articles/30/424/The-Prevention-and-Treatment-of-Neural-Arterial-Gingival-Simplex#%C2%A0Citation
http://www.cdc.gov/pcd/issues/2020/20_0266e.htm.
https://doi.org/10.17796/1053-4625-43.6.1
Savjeti bolesnicima koji primaju kemoterapiju ili se liječe zračenjem glave i vrata
Prije početka liječenja zračenjem glave i vrata i/ili kemoterapijom posjetite vašega stomatologa (mjesec dana prije) i pristupite liječenju sa zdravom usnom šupljinom. Naime, dobra higijena i sanirana usna šupljina osnovni je uvjet za smanjenje učestalosti i jačine komplikacija zračenja i/ili kemoterapije.
Liječenje zračenjem i/ili kemoterapijom kod velikog broja bolesnika ima za posljedicu smanjenje ili prestanak izlučivanja sline. Suhoća usta dovodi do mnogih neugodnih simptoma i znatno smanjuje kvalitetu života. Slina postaje gusta i ljepljiva što otežava uzimanje hrane. U težim slučajevima sluznica se lijepi za zube ili proteze te je otežan govor. Remeti se okusna osjetljivost i pojavljuje neugodan osjećaj pečenja.
Sluznica je sklonija ozljedama i bolesnici ne mogu nositi zubne proteze. Dolazi do pojačanog nakupljanja naslaga na zubima, upale zubnoga mesa i ubrzanoga razvoja karijesa. Povećava se sklonost različitim bakterijskim i gljivičnim upalama usne šupljine. Davanjem uputa o pravilnom održavanju higijene usne šupljine i ublažavanju simptoma kod pojava komplikacija upravo stomatolog može poboljšati kvalitetu bolesnikova života. U nastavku su savjeti za higijenu usne šupljine i zubi koji će pacijentima pomoći kod suhoć usne šuljine i usta te upala sluznice.
Savjeti za higijenu usne šupljine
Ispirite usta toplom otopinom kuhinjske soli i sode bikarbone (1 čajnu žlicu soli i 1 čajnu žlicu sode bikarbone na 2 dl vode) svaka dva sata kako biste kontrolirali suhoću i pH usne šupljine. Ako je otopina previše koncentrirana, trebate napraviti novu otopinu i razrijediti je s pola čajne žlice soli i pola čajne žlice sode bikarbone na 2 dl vode. Ako kod jela osjećate bol u usnoj šupljini, upotrijebite jednu čajnu žlicu gela protiv bolova (lokalni anestetik, npr Dolokain gel) prije obroka. Prije svakoga obroka jedna čajna žlica gela promućka se u ustima i ispljune višak. Budite pažljivi prilikom žvakanja da se ne ozlijedite.
Izlučivanje sline može se poticati upotrebom žvakaćih guma, bombona bez šećera i blago kiselim napitcima. Ako je suhoća izražena i izlučivanje sline nije moguće potaknuti, trebate upotrijebiti pripravke umjetne sline (npr. Glandosan, Oral Balance, Salinum). Po potrebi uzimajte male gutljaje tekućine svakih deset minuta. Pomoć u nadoknadi sline može biti i čaj od korijena bijeloga sljeza koji se ne kuha nego samo prelije hladnom vodom. Čaj od žalfije (kadulje) nije prikladan za ispiranje usta, jer steže sluznicu usne šupljine i pojačava osjećaj suhoće. Navedene pripravke potrebno je imati uvijek na dohvatu ruke, posebno preko noći kada se slina manje izlučuje.
Neugodan osjećaj pečenja sluznice može se ublažiti otapanjem komadića leda u ustima. Usne mažite vitaminskom kremom (npr. d-pantenol) 5 do 6 puta na dan. Izbjegavajte pripravke za higijenu usne šupljine koji sadrže alkohol, jer pojačavaju osjet suhoće. Za sprječavanje razvoja gljivične upale upotrebljavajte lijek protiv gljivica (npr. nistatin, mikonazol) jednu žlicu prije spavanja.
Pročitajte više o simptomima i mogućim komplikacijama vezanim uz suha usta.
Savjeti za higijenu zubi
Zube perite mekom četkicom nakon svakoga obroka. Koristite se zubnim pastama koje sadrže fluor. Upotrebljavajte zubni konac (zubnu svilu) nakon svakoga obroka i pazite da se pri tome ne ozlijedite.
Ako je pranje zubi bolno upotrijebite gel protiv boli prije pranja (lokalni anestetik, npr. Dolokain gel). Svaki drugi dan nakon pranja zubi primijenite gel za zaštitu zuba od karijesa (npr. Aminoflorid gel) tijekom 5 minuta i ispljunite višak, a zatim pola sata ne ispirite usta. Dva puta dnevno po minutu ispirite usta 0,2%-tnom otopinom klorheksidina ili heksetidina radi sprječavanja upale sluznice usne šupljine (npr. Corsodyl, Belosept).
Ako koncentrirana otopina nadražuje sluznicu, može se razrijediti (1 jušna žlica na 1 dl vode). Otopinu uzimajte 14 dana nakon čega napravite pauzu od najmanje 14 dana. U liječenju već nastale upale trebate upotrijebiti gel koji tvori zaštitni sloj na sluznici usta, spriječava iritaciju i brzo smanjuje bol (Gelclair). Možete upotrijebit gel koji pospješuje cijeljenje sluznice usne šupljine (Gengigel).
Prehrana
Uzimajte mekanu hranu koju je lako sažvakati i progutati i koja ne će ozlijediti sluznicu. Izbjegavajte tvrdu i jako začinjenu hranu koja nadražuje sluznicu. Potrebno je unositi dovoljne količine voća i povrća i piti minimalno 1,5 do 21itre tekućine dnevno. Alkoholna pića, kavu, crni čaj, zeleni čaj i zašećerene napitke treba izbjegavati.
Ostalo: Za olakšanje osjeta suhoće upotrijebite ovlaživač zraka u prostoriji u kojoj boravite.
Posjetite vašeg stomatologa barem jednom u tri mjeseca.
Ove upute je pripremila univ.mag.med. Dubravka Matančević
Nazovite nas!
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.