Zubni implantati imaju niz prednosti, no ipak je još uvijek veliki broj pacijenata skeptičan oko njihova postavljanja. Prije svega, riječ je o nepoznavanju samog postupka ugradnje i strahu od istog. Stoga smo odlučili detaljnije pojasniti korake ugradnje dentalnih implantata.
Svrha samih zubnih implantata je riješiti nedostatak jednog ili više zubi, a cijeli postupak se provodi u ordinaciji. Da bi se implantant mogao postaviti važno je da kost može pružiti podršku implantantu koji se ugrađuje u čeljust. Prije same ugradnje, u našoj ordinaciji možete obaviti besplatno savjetovanje te bi mogli reći da je to prvi korak.
Prva stvar koju bi trebao napraviti svaki pacijent koji razmišlja o ugradnji implantata je odlazak na pregled. Tako će stomatolog dobiti uvid u kakvom stanju su zubi, čeljust i je li moguća ugradnja implantanta. Tijekom tog pregleda će se uz sveobuhvatan stomatološki pregled, napraviti i rendgenski snimak čeljusti. Nakon toga je moguće razgovarati o mogućnostima ugradnje, koracima, materijalima od kojih su implantanti izrađeni te kakav je oporavak nakon ugradnje. To je ujedno prilika da pacijent postavi sva pitanja koja bi ga mogla zanimati u vezi ugradnje te ćete ujedno moći zakazati termin za sljedeći korak.
U slučaj da je implantant potrebno postaviti na mjesto na kojem se još uvijek nalazi dio zuba, potrebno ga je izvaditi. Ako je od gubitka zuba prošao duži period, odnosno desetak godina, na tom mjestu se volume kosti smanjio te će biti potreban koštani transplantat, a nakon toga može proći 4-12 mjeseci prije nego što će se u čeljust moći ugraditi implantat. U svakom slučaju, kost mora dobro zacijeliti.
Stomatolog će procijeniti kada će pacijent biti spreman za ugradnju implantata. Prije samog zahvata, daje se lokalna anestezija te pacijent ne osjeća bol. Kako bi se došlo do kosti, napravi se rez na sluznici te se postupkom bušenja oblikuje mjesto za ugradnju implantanta. Ugradnja vijka se rješava pri jednom dolasku, a nakon sedam dana mogu se vaditi šavovi.
Potrebno je tri do šest mjeseci da implantant sraste s kosti, a taj je proces, kao i postupak ugradnje, bezbolan. Naravno, važno je držati se uputa jer to omogućava da implantacija i sam oporavak budu bezbolni. U većini slučajeva je proces zacjeljivanja za gornju čeljust nešto duži nego za donju. Tek kada čeljust potpuno zacijeli, odnosno implantant sraste s kosti, kreće se s daljnjim postupkom i postavljanjem krune. Ovo je i ujedno završna faza postupka. Način restauracije i vrstu krune moguće je dogovoriti pri prvom posjetu. Nakon svega slijedi privikavanje na nove zube, a nužno je voditi brigu o pravilnoj higijeni. O tome smo već pisali u tekstu Pravilna oralna higijena keramičkih ljuskica i mostova te implantata
Kao što smo naveli u tekstu, sama ugradnja je kratkotrajna te se provodi pod lokalnom anestezijom pa ne treba postojati strah od bol. Drugi strah je od toga da organizam neće prihvatiti implantant, a to je također netočno. Implantati su izrađeni od titana, a on je kao metal imunološki inertan. Upravo se on koristi kod ugradnje kukova, pri lomovima kostiju i u drugim medicinskih zahvatima. Titan se koristi zbog niza povoljnih svojstva, a kao što su visoka biokompatibilnost, otpornost na koroziju, neutralan okus, dobra rendgenske vidljivost, niska toplinska vodljivost, tvrdoća, mala gustoća, mala težina, i prihvatljiva cijena. Također, do danas nije opažen nijedan slučaj sustavne ili lokalne, alergijske ili toksične reakcije na titan.
Ako imate dodatnih pitanja o implantantima, slobodno zakažite termin u našoj ordinaciji.
Važnost oralne higijene često spominjemo u našoj ordinaciji, a i pisali smo o tome u našem tekstu o karijesu i prevenciji istog. No, odgovarajuća higijena je iznimno važna i kod nadomjestaka kao što su zubne krunice, mostovi te implantati.
Keramička kruna pokriva cijeli oštećeni zub, most pak povezuje dvije ili više kruna te tako popunjava prostor na kojem nema zuba. Zubni implantat se ugrađuje u čeljust, a koristi se kod gubitka jednog zuba ili više zuba te u kombinaciji s drugim zubima kako bi podupirali fiksne ili mobilne protetske radove. Svaki od ovih radova ima svoje prednosti, a cilj im je prvenstveno olakšati žvakanje te vratiti izgled zdravog osmijeha.
U nekim slučajevima pacijenti kod kojih je ugrađen most ili krunice razmišljaju kako im oralna higijena nije toliko važna jer imaju ‘umjetne zube’. To je sasvim pogrešno jer je kod zubnih nadomjestaka potrebna još detaljnija higijena – pranje i čišćenje zubi. Za početak, zubi ispod keramičkih krunica su i dalje podložni karijesu, a ispod mostova se puno lakše nakupljaju bakterije te stvara zubni plak (sloj bakterija koji se razvija na zubima i desnima).
Vrlo je važno temeljito četkati sva područja, naročito prostore između zuba te oko područja na kojem se krunica spaja sa zubnim mesom. Osim četkice za zube, obavezno treba koristiti zubni konac ili interdentalnu četkicu te vodicu za usta.
Odmah nakon ugradnje implantata svi se okolni zubi moraju temeljno očetkati kako ne bi došlo do onečišćenja rane. Nakon što prođu dva tjedna od ugradnje, preporučuje se koristiti preparate za ispiranje usne šupljine. Za postoperativnu higijenu rane, dobro je nabaviti jako mekanu mikro četkicu te interdentalna četkice s plastificiranom žicom koja neće oštetiti implantat ili prečke. Kasnije se može koristiti standardna četkica i njome laganim kružnim pokretima četkati zube, implantant i zubno meso, a postore između zubi čistiti interdentalnom četkicom uz ispiranje vodicom za usta.
Ako oralna higijena nije pravilna i redovita, odnosno nakon obroka ili minimalno ujutro i navečer, ispod ruba krunice stvorit će se karijes koji će daljnjim napredovanjem uzrokovati raspadanje zuba koji nosi krunicu. Ako zub nije liječen doći će i do upale živca zuba (pulpitis). U tom slučaju je potrebno izbrusiti dio krunice kako bi se uopće mogao popraviti zub. Time će se oštetiti krunica, a brušenjem karijesa se smanjuje i površina zuba na koju su krunica ili most postavljeni.
Osim toga, oko ruba krunice, mosta ili implantata pojačano se nakupljaju bakterije te ako se usna šupljina ne čisti dovoljno i redovito dolazi do stvaranja ranije spomenutog plaka. Nakupljanje plaka uzrokuje upalu zubnog mesa, točnije gingivitis i parodontozu. U najgorem slučaju parodontoza se može proširiti i ogoliti korijen zuba, a zubni nosači se mogu početi klimati i postati nestabilna potpora mostu.
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.