Zašto su zubi važni – ili bi nam barem trebali biti?
Iako ovo pitanje u naslovu može zvučati prejednostavno, zapravo mnogi ne znaju da osim usitnjavanja hrane i lijepog osmijeha zubi imaju i druge funkcije. Za početak, krenimo s onim stvarima koje su vam možda manje poznate:
Zašto su zubi važni za govor?
Jedan od funkcionalnih razloga zašto su zubi važni je govor. Zubi pomažu u stvaranju različitih zvukova i izgovoru pojedinih glasova. Primjerice, u slučaju nedostataka prednjih zuba otežan je pravilan izgovor glasova S, Z i C. Naime, zubi pomažu da držite jezik u određenom položaju kako biste izgovarali različite riječi. Nedostatak zuba ili veliki razmaci između njih mogu stoga otežati izgovaranje određenih riječi ili prouzrokovati frfljanje, zviždanje ili čak jače izlučivanje sline pri govoru.
Zubi i izgled čeljusti
Zubi pomažu održati čeljusnu kost snažnom i zadržavanju postojeće strukture lica. Nakon gubitka zubi, kost čeljusti se smanjuje i polako nestaje pa lice gubi postojeći izgled i počinje djelovati ‘zbijeno’ i staro. Bez zuba koji podupiru usne i samo lice, koža se opusti i nabora te gubi formu. U to ćete se uvjeriti ako pogledate nekoga kome su izvađeni svi zubi ili ako netko na trenutak skine potpunu mobilnu protezu.
Pomicanje zdravih zuba
Zdravi zubi su čvrsto vezani za kost čeljusti, ali se ipak mogu pomicati tijekom vremena i to iz više razloga. Najčešće je riječ o propadanju zubi, povlačenju desni ili nedostatku susjednih zuba. Nedostatak zuba stvara slobodan prostor u koji se susjedni zubi mogu pomicati. Ovo pomicanje stvara više prostora za pomicanje ostalih zuba i stoga se može narušiti cjelokupni zagriz. Sve to vodi većoj mogućnosti za pojavom interdentalnog karijesa i drugih rizika.
Zubi su važan dio probavog sustava
Očito je da su nam zubi vrlo važni kada jedemo. Zubi usitnjavaju i omekšavaju hranu koju jedemo kako bi ju jednostavnije progutali, ali i lakše probavili. Primjerice, nedostatak prednjih zuba može biti problematičan jer ih koristimo kako bi odgrizli hranu i žvakali manje komade. Stražnji zubi igraju važnu ulogu u usitnjavanju tvrđih i žilavijih namirnica popust mesa. Stoga su molari (stražnji zubi) jako važni za žvakanje. Iako je većina, zbog fizičkog izgleda, fokusirana na prednje zube, nedostatak stražnjih zuba preedstavlja puno veći problem za probavu. Naime, ako osoba nema sražnj zube, ne može dobro sažvakati hranu te se ona puno lošij probavlja. To može dovesti do niza problema, kao što je primjerice refluks kiseline.
Zubi itekako utječu na izgled
Osim ranije nabrojanih funkcija, zubi utječu i naš fizički izgled pa to ne smijemo zanemariti. To kakve zube i osmijeh imamo uvelike utječe i na samopouzdanje. Stoga ne čudi da mnoge osobe kojima nedostaju jedan ili više zubi skrivaju osmijeh i ne žele se nasmijati ‘od uha do uha’. Zbog toga mogu biti i nezadovoljni te manje sretni. To je zapravo nepotrebno jer danas postoji veliki broj lako dostupnih rješenja te je u samo nekoliko dana moguće vratiti osmijeh na lice.
Protetika je grana dentalne medicine koja se bavi nadomještanjem izgubljenih zuba te poboljšavanjem funkcije i izgleda prirodnih zuba. Kako bi zajedno pronašli najbolje rješenje za vas u slučaju nedostatka jednog ili više zubi, slobodno se javite za besplatni pregled na kojem ćemo sa zadovoljstvom dati prijedloge za trajno rješenje vašeg problema!
5 savjeta za bezbrižno i zdravo ljeto
Je li vam se ikad dogodilo da je započeo godišnji odmor, a vi ste završili kod doktora ili u krevetu, odnosno da vas je pokosila neka bolest? Često tijekom godine puno radimo, koristimo manje slobodnih dana i naš organizam je naviknut na manje sna, puno aktivnosti i užurbani ritam. Kada konačno odahnemo i započne naš godišnji odmor, tijelo kao da je u šoku i pita nas što se to događa. Kako bi učinili sve što je moguće da vam ljeto bude bezbrižno, pročitajte par naših savjeta.
Savjet za ljeto 1 – Pijte dovoljno vode i jedite laganiju hranu
Tijekom vrućih ljetnih mjeseci puno se više znojimo te je našem tijelu općenito potrebno više tekućine. Iz organizma se voda gubi putem bubrega, disanjem, preko crijeva i putem kože. U toplijim danima znojenjem se gubi i do 1,3 litara vode dnevno. Neophodna je za regulaciju tjelesne temperature, održavanje elastičnosti zglobova, očuvanje leđne moždine i drugih osjetljivih tkiva. Kada je tijelo hidrirano i srce lakše pumpa krv kroz vene do mišića. Dehidracija pak može uzrokovati natečenost stopala, glavobolju pa čak i infarkt.
Suha usta: Uzrok i moguće komplikacije
Prema procjenama stručnjaka, potrebno je unositi najmanje osam do devet čaša vode dnevno u organizam. Pokušajte dodati kriške krastavca ili limuna kako biste dobili svježi okus. Hrana bogata vlaknima čuva sitost te vam također pomaže da lakše prebrodite vrućine. Preskočite bijeli kruh i umjesto toga se odlučite za cjelovite žitarice. Smeđa riža, pšenični kruh i quinoa su dobar izbor. Voće i povrće također osiguravaju dovoljno vlakana. Mrkve, celer, crvena paprika su odličan izbor povrća za grickanje između obroka. U svakom slučaju, izbjegavajte masnu i tešku hranu jer se dulje razgrađuje te može uzrokovati osjećaj težine.
Savjet za ljeto 2 – Čuvajte se virusa i bakterija
Nažalost, ljeti su zbog visokih temperatura česte probavne smetnje. Uzrok takvih, najčešće prolaznih tegoba u ljetnim mjesecima su crijevne infekcije, čiji uzročnici mogu biti virusi i bakterije. Virusne infekcije, poput enteroviroza, obično se javljaju među djecom, a najčešći put prijenosa virusa je preko usta (fekalno-oralni put). Ipak, većinom su crijevne infekcije u ljetnim mjesecima izazvane trovanjem hranom. Uzročnici su najčešće bakterije Salmonella, Campylobacter jejuni, Shigella i Escherichia coli, a hrana se može kontaminirati bakterijama na nekoliko načina:
- Preko prljavih ruku osobe koja je u kontaktu s hranom
- Ako hrana nije dobro termički obrađena, čuvana na odgovarajući način ili temeljito oprana
- Ako je namirnica podrijetlom od bolesne životinje
Stoga perite ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja hranom. Temeljito perite radne površine i pribor, osobito nakon rukovanja sirovim namirnicama. Uvijek provjerite rok trajanja na proizvodu te izbjegavajte termički neobrađenu hranu, a osobito od svježih jaja. Voće i povrće perite u čistoj vodi, a kada termički obrađujete hranu, kuhajte je ili pecite dovoljno dugo. Hranu pripremajte neposredno prije konzumiranja i izbjegavajte podgrijavanje. Ako hranu ne konzumirate odmah nakon pripreme, trebate je brzo ohladiti i spremiti u hladnjak ili zamrznuti.
Na putovanjima, osobito u zemlje u razvoju i tropske krajeve, koristite vodu i napitke u originalnoj ambalaži, a izbjegavajte neprokuhanu vodu, vodu iz slavine te pića s ledom. Kad je riječ o hrani, birajte jače pečeno meso, kuhano povrće, voće koje sami ogulite prije upotrebe. Bilo bi dobro da pojačate na unos dobrih bakterija – probiotika, hranom ili dodacima prehrani.
Savjet za ljeto 3 – Pripazite na zaštitu od sunca
Tijekom ljeta je važno koristiti losion ili kremu za sunčanje koji imaju zaštitni faktor SPF 30 ili još bolje 50. Planirate li biti na suncu dulje vrijeme, ponovno nanosite kremu za sunčanje svaka dva sata ili odmah nakon kupanja. Još važnije je da izbjegavate izlaganje sunce u periodu od 10 do 16 sati jer ćete tako najbolje zaštiti kožu od štetnih UV zraka, ali i opeklina. Svakako ljeti nosite kapu ili šešir kako bi glavu, ali i lice zaštitili od sunca te mogućih tegoba. Toplinski udar i sunčanica nije nešto što se događa samo drugima. Sunce je jako zadnjih godina i bez obzira uživate li u prirodi ili obavljate radove na otvorenom, zaštiti te se na vrijeme.
Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, sunčevom zračenju. Direktna je posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile u mozgu koje postaju propusne za tekućinu i uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenja unutar njega. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje, a simptomi su najčešće:
- suha koža
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- vrtoglavica
- nemir
- smušenost
- crvenilo lica
Savjet za ljeto 4 – Nemojte zanemariti zubnu higijenu tijekom godišnjeg odmora
Bez obzira na to što ste na godišnjem, oralna higijena nije nešto s čime bi trebali pauzirati. Prije odlaska na odmor svakako spakirajte u svoju kozmetičku torbicu četkicu za zube, pastu, interdentalnu četkicu ili konac te tekućinu za ispiranje. Nemojte pranje zubi obavljati polovično, naročito ako imate problema s osjetljivim desnima. Tjedan ili dva godišnjeg će biti dovoljno da se parodontitis pogorša ako niste zube prali kako treba i kad treba.
Svakako obratite pozornost i na interdentalne (međuzubne) prostore – upravo se na tim mjestima nakupljaju ostaci hrane koje je gotovo nemoguće u potpunosti ukloniti četkicom za zube. Možda ste mislili da vam zubni konac ili interdentalna četkica nisu važni na putovanju, ali upravo ostaci hrane u međuprostoru zubi neposredno uzrokuju nastanak karijesa i upale zubnog mesa.
Savjet za ljeto 5 – Odmorite se i naspavajte
Ljetni godišnji odmor je često unaprijed isplaniran, bilo da je riječ o putovanju, izletima ili druženjima. Često se dio godišnjeg koristi i za obavljanje različitih obveza koje ne stignete tijekom godine. No, svakako se pokušajte dobro naspavati. Trebat će vam 2 ili 3 dana da se opustite i konačno odspavate 7 ili 8 sati u komadu. Savjet je da navečer ne koristite mobitel i ne gledate u monitor jer zbog plavog svjetla koji uređaji emitiraju, teže je zaspati. Pokušajte se opustiti tijekom godišnjeg odmora i pronaći vrijeme za sebe – bilo da je riječ o kupanju u moru ili kadi, čitaju knjiga, šetnji. Ljeto će proći brzo, a do novog ima još puno vremena pa neka dio planova već za ovo ljeto bude odmor i spavanje.
Utječe li genetika na izgled i zdravlje vaših zubi
Pitate se kako vaša genetika utječu na karijes, nepravilne zube, paradontalne bolesti i boju zubi. Za sve ove situacije često čujemo izjavu kako netko ima loše zube na roditelje. No, koliko genetika stvarno utječe na zdravlje i izgled zubi.
Genetika i karijes
Istraživanje objavljeno u Science Direct pokazuje da je karijes u najvećoj mjeri povezan s okolišnim čimbenicima, a ne našim genima. Istražujući koje skupine bakterija su štetne za naše zube i utječe li genetika na njihov razvoj, znanstvenici iz ranije spomenutog istraživanja su pregledali usta 485 blizanaca u dobi između pet i 11 godina. Među njima su bili jednojajčani i dvojajčani blizanci, a kod jednih i drugih je prikupljen zubni plak (film na zubima u kojem se skupljaju bakerije).
Nakon toga su znanstvenici proučavali DNK bakterija koje je plak sadržavao, a kako bi identificirali prisutne vrste. Iako postoji genetski (nasljedni) doprinos nekim vrstama bakterija zuba, te bakterije nisu bile povezane s propadanjem zuba. Umjesto toga određen su vrste bakterija koje uzrokuju karijes bile one koje nastaju pod utjecajem okoliša. To uključuje negativne čimbenike (poput jedenja slatke hrane) i pozitivne čimbenike (poput pranja zuba). Bakterije povezane s propadanjem zuba su bile češće u blizanaca koji su konzumirali puno šećera u hrani i piću.
Ipak, slina ima određeni utjecaj na karijes. Naime, prema dr. Alexandreu Vieiri, docentu oralne biologije u Pittu, na zdravlje zubi i desni mogu utjecati individualne varijacije, ili polimorfizmi, u genu zvanom beta defensin 1 (DEFB1), koji igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru protiv štetnih bakterija u ustima. Analizirajući gotovo 300 uzoraka, istraživači su došli do otkrića da su osobe koje su nosile kopiju gena G-20A imale pet puta više propalih i popravljenih zubi nego oni koji su imali druge varijante gena.
Pročitajte kako nastaje karijes i koliko je štetan te preporuke za pacijente
Utjecaj gena na parodontalne bolesti
Dok je propadanje zuba zbog karijesa u velikoj mjeri moguće spriječiti, neki ljudi su skloniji razvoju drugih bolesti zuba i desni. To donekle objašnjava zašto kod jednog djeteta prisutno krvarenje desni i propadanje zubnog mesa, dok kod drugog djeteta nije, unatoč sličnoj prehrani.
Geni kontroliraju razvoj zubi. To znači da će se kod neke djece razviti osjetljiviji zubi i desni, a što primjerice caklinu čini manje otpornom na bakterije. Geni također mogu utjecati na to hoće li zubi biti u nepravilnom položaju. Takve zube je teže čistiti i oni mogu biti pogodo mjesto za razvoj štetnih bakterija.
U znanstvenom članku objavljenom online u PloSu one, znanstvenici Vieira i Pitt su surađivali s istraživačima iz Brazila analizirajući uzorke sline od 389 osoba u 55 obitelji. Oni su te uzorke koristili za traženje genetskih veza s agresivnim parodontitisom. Otkrili su naznake povezanosti parodontalne bolesti i gena FAM5C. Iako su potrebna dodatna istraživanja, zaključili su da gen FAM5C, koji također ima utjecaj na razvoj kardiovaskularne bolesti kod kojih upala igra glavnu ulogu, utječe i na parodontitis.
Saznajte zašto je paradontitis čest uzrok gubitka zubi i kako ga spriječiti
Genetika i nepravilan položaj zubi
Način rasta i rasporeda zubi ovisi o nizu čimbenika, uključujući broj i veličinu zuba, veličinu čeljusti, kako se zubi spajaju dok žvačemo. Mnogi od tih čimbenika imaju genetsko podrijetlo. Ali određena ponašanja (koja također mogu imati genetsku komponentu) također igraju ulogu u tome jesu li zubiu nepravulnom položaju. To uključuje guranje jezika prema zubima i sisanje palca.
Žuti zubi i genetski utjecaj
Boja zuba također je određena kombinacijom naših gena i naše okoline. Način na koji se bijela caklina (ispod koje se nalazi žuti dentini) stvara tijekom razvoja uglavnom ovisi o našim genima. Ljudi čiji se zubi razviju s tankom caklinom obično imaju zube koji izgledaju žuto, iako to može biti i posljedica gubitka cakline kako starimo.
Zaključak je da određene aspekte ‘loših zubi’ kontroliraju geni, a veliki utjecaj imaju i drugi čimbenici. Bez obzira na vašu genetiku, izbjegavajte šećer, perite i čistite zube redovito te ne zaboravite na redoviti stomatološki pregled u našoj ordinaciji.
Pet najčešćih pogreški pri pranju zubi
Većina ljudi je uvjerena da koristi dobru tehniku te četkicu pri pranju zubi. I vi redovito četkate zube, koristite zubni konac ili interdentalnu četkicu i posjećujete stomatologa. Međutim, kada je riječ o pravilnom načinu pranja zubi, većina vas nije sigurna pere li dobro svoje zube. Nažalost, mnogi proces pranja zubi obavljaju pogrešno. Stoga smo ovdje naveli neke od najčešćih pogrešaka pri pranju zubi.
Prekratko pranje zubi
Ovo je jedna od najčešćih pogrešaka i predstavlja neučinkovit način pranja zubi. Ujutro dok perete zube, žurite na posao, a uvečer jedva čekate da legnete u krevet. Odlučite brzinski oprati zube i to bez upotrebe zubnog konca ili interdentalne četkice. No, četkanje u par sekundi neće osigurati da ste uklonili sav plak i bakterije. Preporučeno trajanje pranja zubi je dvije minute, laganim, kružnim pokretima. Istraživanja su pokazala da više od 67% osoba koje su imale bolesti desni nisu četkali zube tijekom preporučene dvije minute. Kako biste se držali preporučenih 2 minuta, možete kupiti električnu četkicu za zube koja ima tajmer ili četkati klasičnom četkicom te prvih par tjedana mjeriti vrijeme na satu. Zašto ne biste u svoju kupanonicu stavili sat na kojem ćete moći pratiti vrijeme.
Prejako četkanje pri pranju zubi
Mnogi pretpostavljaju da brže i snažnije četkanje zubi vodi do boljeg rezultata pri pranju zubi. No, takvo četkanje može oštetiti zubno tkivo i dovesti do povlačenja zubnog mesa, naročito ako se polako počeo razvijati parodontitis. Također, takvo silovito četkanje može uzrokovati osjetljivost zuba. Najbolji način za četkanje zuba je lagano i dosljedno kružnim pokretima.
Korištenje stare četkice
Četkicu za zube nikada ne biste trebali koristiti duže od tri mjeseca, potrebno ju je mijenjati minimalno četiri puta godišnje jer u protivnom rizik od karijesa i raznih problema sa zubnim mesom raste. Isto tako, treba naglasiti kako bakterije popust streptokoka ostaju na čestkici pa ju je poželjno mijenjati nakon gripe. Osnovno pravilo prema kojemu ćete moći prosuditi da li je četkica pri kraju vijeka trajanja je izgled dlačica, naime ako su one savinute vrijeme je da četkicu zamijenite novom.
Četkanje samo određenih dijelova zubi
Ljudi su skloni stvaranju navika te nastaje problem ako stvore pogrešne trajne navike, kao što je četkanje samo određenih područja u usnoj šupljini. Većina kreće s četkanjem prednjih zubi te ih temeljito očisti, dok kutnjaci ostanu za kraj te se samo površno očetkaju. Također, nije dovoljno očetkati samo prednju i gornju stranu zubi, nego je potrebno četkati i stražnju dio zubi. Ako nastavite s pogrešnom rutinom i načinom pranja zubi kroz duže vrijeme, neka područja vaših zuba neće nikada biti dobro oprana te će se puno lakše nakupiti plak i kamenac te razviti karijes.
Korištenje neodgovarajuće četkice pri pranju zubi
Još jedna uobičajena pogreška koju mnogi čine je pogrešan izbor četkice za zube; ona koja je ili premala, prevelika ili s pretvrdim vlaknima. Ako imate osjetljivi desni, odaberite četkicu koja ima mekša vlakna kako bi mogli pri pranju s njome masirati i zubno meso. Također, s manom četkicom ćete lakše četkati udaljenije zube, naročito kada je riječ o kutnjacima, ali i zube s manjom površinom. Imati pogrešnu četkicu za zube koja ne čisti učinkovito ili koja ne doseže sve dijelove usta može biti loše za vašu oralnu higijenu, bez obzira na to koliko često perete zube.
Ovo su neke od najčešćih pogrešaka koje ljudi čine dok peru zube. Ako vam je potreban savjet kako četkati zube i kojom četkicom, uvijek nas možete pitati za pojašnjenje.
Od kojih materijala se radi zubni ispun ili plomba
Zubni ispun (plomba) omogućuje da se nakon odstranjenja karijesa zubima vrati normalni oblik i funkcija. Prije postavljanja ispuna ili plombe je važno da se ukloni oboljeli dio zuba, obavi liječenje i čišćenje šupljine. Nakon toga se uz pomoć zubnog ispuna zatvara prostor zuba kako bi se spriječio prodor bakterija, ali i spriječilo daljnje propadanje zuba. Materijali za ispun su kompozitni materijali (bijeli ispun), glasionomerni materijali (također bijeli ispun) amalgam (legura žive, srebra, bakra, kositra, a ponekad i cinka), zlato i porculan.
Koja je vrsta zubnih ispuna ili plombi najbolja?
Za svaku osobu individualno, ovisno o građi i smještaju zuba, površini zahvaćenoj karijesom i higijenskim navikama ovisi koji ispun odnosno plomba će najbolje odgovarati. Ono što je najbolje znat će vaš stomatolog, ovisno o ranije navedenim čimbenicima, ali i samim specifičnostima različitih materijala.
Kompozitni ispuni su slične boje kao i zubi te se stoga koriste tamo gdje se želi postići prirodan izgled zuba. Kompozitni materijali se kupuju gotovi te stavljaju izravno u zubnu šupljinu, gdje se stvrdnjavaju uz pomoć polimerizacijske lampe. Danas se ovoj vrsti ispuna pojačavaju svojstva tako da su čvršči i bolji za veća opterećenja na stražnjim zubima. Kao i svi drugi ispuni, kompozitni mijenjaju boju i dimenzije kroz vrijeme, zbog toplinskog te kiselo – lužnatog utjecaja.
Glasionomerne plombe su također suvremena vrsta zubnih ispuna, a posebne su po tome što otpuštaju fluorid i tako štite zube. Najčešće se koriste kod dubokih karijesa i to na kutnjacima. Riječ je o jedinom ispunu koji ima zaštitni sloj s antimikrobnim svojstvima.
Amalgamske plombe su sive boje i vrlo su otporne te dugotrajne, a i relativno jeftine. Međutim, zbog njihove tamne boje, obično se ne koriste na vidljivim područjima kao što su prednji zubi – sjekutići i očnjaci. Toksičnost amalgama je minimalna, uglavnom se tu misli na živu. Ove plombe imaju visoki udio srebra. Riječ je o materijalu koji stomatolozi koriste više od jednog stoljeća te je to najistraženiji materijal za punjenje zubnih šupljina. Amalgamske plombe su jake i stoga dobre za punjenje zubnih šupljina u stražnjem dijelu usta – kutnjaci i pretkutnjaci.
Porculanski ispuni se mogu vrlo lako uskladiti s bojom zuba. Porculanska izvedba obično pokriva većinu zuba. Izrađuju se u laboratoriju pa je puno bolja kontrola izrade ispuna. Njihov je trošak također puno veći, slično kao i kod zlatnih plombi.
Zlato je pak najbolji ispun – tkivo ga odlično podnosi i može trajati i više od 20 godina. No zbog očitih estetskih i financijskih čimbenika, zlatna plomba u današnje vrijeme nije poželjan izbor. Osim u nekim kulturama ili u prošlosti kada su zlatni zubi predstavljali prestiž.
Higijena zubi kod zubnih ispuna
Nakon što se postavi plomba (ispun), može doći do kratkotrajne osjetljivosti i boli. To što je karijes izliječen, ne znači da se smije zanemariti redovito pranje i čišćenje zubi. Oralna higijena je i dalje važna, a kako ne bi došlo do daljnjeg kvarenja zubi i bolesti desni. Zube je potrebno četkati nakon svakog jela, osobito ujutro i navečer te koristiti zubni konac ili interdentalnu četkicu te vodicu za ispiranje. Isto tako, zubni ispuni se vremenom troše. Ako primijetite znakove propadanja zubne plombe, kao što su pukotine ili izlizana područja, svakako obavite pregled kako bi se utvrdilo je li potrebno ispun što prije zamijeniti.
Ako ne zamijenite dotrajali ispun, pri žvakanju se može dogoditi puknuće zuba, a što će zahtijevati dodatni popravak. Može nastati i sekundarni karijes jer je ispun dotrajao i oko njegaove hrapave površine se zadržava hrana i nastaje novi karijes. Oko ispuna nastaje i zubni kamenac, bez obzira je li punjenje oštećeno ili nije, a stomatolog u tom slučaju može napraviti detaljno čišćenje zubnog kamenca i plaka.
Nazovite nas!
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Postavke kolačića mogu se promijeniti u vašem pregledniku. Nastavkom pregleda ovih web stranica slažete se sa korištenjem kolačića. Više informacija.
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.